Žene koje osećaju beznaÄ‘e izloženije su srÄanim bolestima, tvrde ameriÄki nauÄnici sa Univerziteta Minesote. Ustanovili da optimizam može da predstavlja prevenciju od ovih bolesti.
Osećanje beznaÄ‘a kod žena povećava rizik od Å¡loga, ustanovili su ameriÄki struÄnjaci sa Univerziteta Minesote.InaÄe zdrave žene, koje hroniÄno osećaju beznaÄ‘e, Äešće imaju naslage u vratnim arterijama koje mogu da izazovu Å¡log, a veruje se da su izloženije i srÄanim bolestima.Mnoge studije su dovodile u vezu depresiju i povećanu sklonost srÄanim oboljenjima, a neke su ukazale da optimizam može da predstavlja i prevenciju od ovih bolesti.AmeriÄki tim, meÄ‘utim, nije želeo da se bavi depresivnim ženama (kod kojih postoji opÅ¡tiji problem sa spavanjem, apetitom i ukupnim raspoloženjem) nego samo onima koje tokom dužeg vremena osećaju beznaÄ‘e.U njihovom istraživanju je uÄestvovalo 559 žena, proseÄne starosti 50 godina, koje nisu patile od kardiovaskularnih bolesti niti su imale poviÅ¡en pritisak. Eventualno beznaÄ‘e ispitanica mereno je upitnikom o budućnosti i liÄnim ciljevima, dok je kontrola zdravlja ukljuÄivala i proveru debljine vratnih arterija uz pomoć ultrazvuka.UtvrÄ‘eno je da su arterije deblje u proseku za 0,02 mm kod onih žena koje su izrazile beznaÄ‘e u pogledu budućnosti i realizacije liÄnih ciljeva. To predstavlja medicinski znaÄajnu razliku, Äak i kada se u obzir uzmu i drugi riziÄni faktori kao Å¡to su godine, rasa, prihodi i sliÄno.Rukovodilac studije Suzan Everson-Rouz istiÄe da su nužne dodatne studije koje bi otkrile do kakvih psiholoÅ¡kih promena dolazi kod žena koje osećaju dugotrajno beznaÄ‘e i kako te promene deluju na organizam.Dodatna isptivanja mogla bi da ukljuÄe i praćenje nivoa kortizola, poznatog kao "hormon stresa"."U svakom sluÄaju, žene koje tokom dužeg perioda osećaju beznaÄ‘e, trebalo bi da znaju da to može loÅ¡e da deluje i na njihovo fiziÄko zdravlje i da traže pomoć",  apeluje Everson.
